Odzvanja tu pjesma za vrijeme žetvenih svečanosti, izvlači se iz škrinja narodna nošnja i oživljavaju običaji kako bi se Slavonija kakva je nekad bila sačuvala za budućnost. Prošećite osječkim starim gradom, obiđite autohtona baranjska sela i Park prirode Kopački rit, planinarite ili pak uživajte u bogatim termalnim izvorima. Gdje god bili, osjetit ćete srdačnu dobrodošlicu i prijateljstvo Slavonije i njezinih stanovnika.
Oblikovana stvaralačkom snagom moćnih rijeka Drave, Dunava, Save i Ilove, Slavonija je istinska mitska zemlja koja stoljećima samozatajno čuva svoja blaga. Širokih i nepreglednih zlatnih ravnica, izronjenih iz plodne Panonije, snažnih tokova rijeka, naplavnih područja iz kojih su iznikle stoljetne šume moćnog hrasta lužnjaka (Quercus robur) i pitomim domom više od dvije tisuće bioloških vrsta, Slavonija je plodni pedalj zemlje koji ljudska ruka oplemenjuje već više od 8 tisuća godina. Otkad se prije 370 milijuna godina iz nekadašnjega Panonskog mora izdiglo najstarije kopno ovog dijela kontinenta krunjeno gromadnim gorjem Papuka, čije eruptivne stijene iz razdoblja paleozoika prepune okamenjenih svjedoka danas najbolje pričaju geološku povijest zemlje, plodna je slavonska ravnica izronjena iz tame praiskona zaživjela doskora kao obećana zemlja.
Baština
Najveći urbani centar Slavonije je grad Osijek kojim dominira glasovita Tvrđa slično kao što Slavonskim Brodom dominira najveća europska barokna tvrđava iz 18.st. Osijek kao najveća slavonska metropola i sveučilišni grad, ujedno je i grad koji je iznjedrio čak dva hrvatska nobelovca: Ružičku i Preloga. Zanimaju li vas slavonski dvorci, za početak, krenite od palače u Požegi i dvorca Pejačevića u Našicama pa preko baroknih zdanja Prandau Mailath i Prandau Normann u Valpovu i Donjem Miholjcu, možete stići do baroknog dvorca Eltz u Vukovaru te renesansnog dvorca Odeschalchi u Iloku u kojem je usput, pokopan i glasoviti talijanski franjevac Ivan Kapistran. Za ljubitelje konja tu je glasovita ergela lipicanaca čiji uzgoj ovdje datira od 1806.
Gastronomija
Trpeza Slavonije miriše prije svega na slasnu šunku, kulen i kulenovu seku dok se u tipičnom slavonskom loncu krčka grah čobanac i fiš paprikaš uz nezaobilaznu čašicu rakije od šljive. Posebno poglavlje ovdje čine i brojna kvalitetna vina poput Iločkog traminca, kutjevačkog rizlinga te graševine. Od slastica tu su salenjaci koji se na tradicionalni način spravljaju od svinjske masti, razne vrste savijača od jabuke ili oraha te jedan kolač sasvim osebujnog imena: «poderane gaće» čiji je smiješni naziv u velikom raskoraku s njegovm finim okusom.